Srebrenica je u srednjem vijeku bila najpoznatije rudarsko sjedište bosanske države. Kovaonica novca u Srebrenici počinje sa radom 1417. godine, ali bez velikog značaja za Bosnu, jer Srebrenica u tom periodu nije bila unutar njenih granica, zbog srpske najezde.
Bosanska kovaonica u Srebrenici se osniva 1435. ili 1436. godine, jer se grad duži vremenski period nije nalazio pod vlašću bosanskoga kralja.
U Srebrenici se između 1444. i 1449. godine neprestano smjenjivala vlast bosanskog kralja Tomaša i srpskog despota Đurađa.
Situacija se nije značajnije mijenjali ni nešto kasnije. Smjena vlasti je bila uobičajena. Takvo stanje je ostalo sve do 1462. godine kada su Osmanlije zauzele ovaj grad u Podrinju.
Činjenicom što je Srebrenica često padala iz jednih u druge ruke, ne može se tvrditi da je bosanski vladar imao velike koristi od kovnice novca u Srebrenici.
Na fotografiji možemo vidjeti kovanice iz tri različite epohe.
